O Istri
Istra, turistički vodič kroz Istru, godišnji odmor u Istri
Istra je najveći Hrvatski poluotok smješten na zapadnoj Jadranskoj obali.
.jpg)
Površina mu iznosi 2.820 km2. Istra ima dugu tradiciju i kulturu koja svjedoči mnogim povijesnim mjestima još uvijek živim i sačuvanim. Baština je još uvijek sačuvala svoju važnost za narodnu, kulturnu i povijesnu prepoznatljivost.
Povijest
Prvi tragovi života čovjeka na ovim područjima bilo je još u doba Paleolitika. Ti dokazi i dalje svjedoče prošle živote i njihovu važnost danas.
Prvi predmet koji svjedoči ljudsko postojanje u Istri, nađen je blizu grada Pule. Nađena je ručno izrađena kamena statua, te nalazitelji vjeruju da je stara oko 2 miliona godina. Ta činjenica uvodi vas u sliku povijesti i kulture koja će tek biti otkrivena.
Sljedeće nalazište perioda paleolitika je Limski Kanal gdje su nađeni ostaci i neki zanimljivi predmeti.
Romualdova pećina je još jedno zanimljivo mjesto koje svjedoči sa ostacima životinjskih kostiju, raznim potrepštinama i predmetima korištenim za preživljavanje. Ti se ostaci i dalje čuvaju te pokazuju važnost koloniziranja u Istri.
Nakon prvih pridošlica, prije Krista, ljudi su počeli graditi utvrde na brdima. Bile su izgrađene na brdima zbog bolje obrane i nadgledanja od neprijatelja. Ljudi su živjeli unutar tih utvrda i rijetko izlazili izvan tih zidova.
Istra je sačuvala, sve do danas, oko 400 utvrdi i kaštela iz Brončanog i Željeznog Doba. Najsačuvaniji su na lokalitetima blizu glavnih gradova kao Pula, Rovinj i Poreč.
Vjeruje se da su prvi narodi živjeli blizu Pule u pred Povijesnoj utvrdi. Mjesto je poznato kao posljednji i glavni "grad" naroda Histra koji su živjeli na ovim područjima. Histri su bili prvi narod koji je kolonizirao i naselio Istru te je po njima naš divan poluotok naslijedio ime. Utvrda je još uvijek sačuvana i danas je najduže živeći dokaz povijesnih promjena i kretanja naroda.
Histri su se bavili trgovinom, te ujedno se bavili ribolovom, lovom, pomorskom trgovinom, poljoprivredom i stočarstvom. Oni su razvijali kulturu i način života, i dalje prisutan na mnogim mjestima uzduž Istre.
Nakon populacije Histra, područje osvajaju Rimljani.
Rimljani su bili velik i snažan narod, koji su radili promjene gdje god stali gradeći domove i vile, uvodeći promjene unutar političkog i kulturnog uređenja. Gradili su rute koje su bile predviđene kako bi spojile cijelu Istru zajedno sa svojom zemljom, u svrhu bolje trgovine, urbanih gradova i vila.
Rimljani su sagradili Amfiteatar Arenu u Puli, od Istarskog kamena iz jednog od Istarskih kamenoloma. Izgradili su oko 300 Antičkih vila na različitim lokacijama uzduž Istre i nazivali ih Vile Rusticae. Te su vile i danas sačuvane te su dokaz velike Rimske ljubavi prema istarskoj zemlji.
Nakon 500 godina, Istru je osvojio Germanski narod Goti. No nakon 30 godina, njihova je priča završila zbog toga što su poraženi drugom Rimskom kolonijom. Ta kolonija je bilo Bizantsko Rimsko Carstvo.
Bizanti su doprinjeli kulturnim i umjetničkim promjenama u životima stanovnika. Sagradili su najljepše kulturne i povijesne spomenike i znamenitosti uzduž poluotoka.
Nadalje, Biskup Maximilian, rodom iz Rovinja, sagradio je baziliku od tri dijela, jednog glavnog i dva sa strane. U unutrašnjosti je bila zadivljujuća bazilika toga vremena. Imala je mramorni mozaik na podu, freske na zidu, jedinstveni reljef i oslikane stupove. Zbog svoje čudnovate ljepote, bazilika je nazvana Sveta Marija Formoza. Danas je sačuvana samo jedna strana bazilike, dovoljno da svjedoči kulturnu važanost Istre Bizantskom narodu.
Poreč je grad koji posjeduje jednu od najljepših bazilika i rano Bizantskih crkvi u cijeloj Europi. Eufrazijeva Bazilika je spomenik izuzetne važnosti koji je pod Unseco-vom svjetskom listom kulturnih i spomeničkih baština.
Istarski gradovi, tokom Bizantske politike imali pravo na samoupravu. No nakon što je Istra pripala Franačkoj Republici, gradovi su izgubili samoupravu, no time se moć Crkve počela razvijati i jačati.
Malo po malo počeli su graditi utvrđene gradove. Ti su se gradovi branili i štitili kaštelima, kulama, visokim zidinama koje su okruživale jezgru i pokretnim mostovima. Narod se morao znati braniti zbog mnogih napada drugih naroda koji su htjeli osvojiti zemlju.
Izvana, te su utvrde izgledale kao zaokruženi kašteli, no iznutra bili su prepuni uskih uličica, crkvi, trgova i gradskih loži. Ulice su bile sagrađene tako da prate okružujuće zidine. Gradska loža bilo je mjesto gdje su lokalni gradski vođe donosili najvažnije odluke. Osim toga, centralna su mjesta ujedno bila i mjesta sastanaka stanovništva.
U to vrijeme, urbana kultura se počinje razvijati i rasti. Ljudi počinju razvijati svoje običaje, životne norme i gospodarske potrebe. Lagano ali sigurno narod je osigurao svoje domove, zanimanja i obitelji.
Mnogo različitih kultura i kolonizacija je prošlo kroz Istru te ostavilo traga. Bez obzira na sve, povijesne promjene vodile su do kulturnih promjena, no ujedno ostavile snažan utisak na današnji način razmišljanja i življenja.
Kultura
Kao što je rečeno na početku, Istra posjeduje neke pred povijesne lokalitete i nalazišta bitna za današnju kulturu, kao Sandalj i Romualdova Pećina. Ona ovim mjestima su nađeni tragovi i predmeti koji svjedoče o ljudskoj postojanosti na ovim područjima. Nadalje, krečući se naprijed prema "budućnosti", otkrivamo nova nalazišta .
Prva kolonija bili su Histri, kao što smo već rekli. Postoje neke utvrde koje su u Istri ostavili za sobom iz Brončanog doba, kao: Nezaktium i Monkodonja.
Rimljani su digli mnogo spomenika i vila ostavljajući svoj trag postojanja. Njihovi spomenici, iz Antičkog doba, nađeni su uzduž Istre kao: Amfiteatar Arena, Slavoluk Pobjede Sergijevaca, Augustov Hram i ostaci Rimske Vile Rusticae.
U 6.om stoljeću, nakon Rimskog naroda, druga kolonizacija i kulturni ustroj uzimaju mjesto. Oni su ostavili i vrlo važan trag, Eufrazijevu Baziliku. Ona je najljepša i zadivljujuća bazilika i kompleks na ovom području.
Srednjovjekovne crkve koje su oslikane freskama te su obilježile period u Istri, isto su sačuvane. Mnoge su od njih ostale netaknute i te su: Crkva Sv. Barnaba u Vižinadama, Sv. Foška u Batvačima, Sv. Martin u Lovreču i Sv. Margareta u Vodnjanu.
Naj cijenjenije blago srednjega vijeka je Crkva Sv. Marije na Škrilinah u Beramu, maloga sela u srcu Istre. Unutar crkve, po cijelim zidovima naslikane su freske prikazujući Mrtvački Ples.
Najveća Istarska Crkva, iz srednjeg vijeka je Crkva Sv. Blaža u Vodnjanu. Crkva posjeduje sakralnu umjetničku kolekciju sa više od 730 umjetničkih djela i predmeta i mumificirana tijela Svetaca.
Tijekom srednjeg vijeka Umjetnost i Pismenost, pismo Glagoljica, te njezini ostaci ostali su sačuvani i blagovani. Od Huma do Roča smješteno je 11 spomenika koji obilježavaju Aleju Glagoljaša, kulturnu baštinu naših predaka.
Nadalje, mnoga druga srednjovjekovna mjesta su predodredila našu kulturnu baštinu kao srednjovjekovni kašteli i utvrde. Neke od najvažnijih su: Dvigrad, Svetvinčenta, Pazin, Pula, Monjan, Pietra Pelosa i drugi. Druge povijesne jezgre smještene su u unutrašnjosti Istre i na obali. Te su jezgre imale veliki utjecaj na Istarski razvoj, zbog njihove povoljne pozicije i povezanosti sa glavnim trgovinskim putevima.
Osim toga, u okolici Pule, smjestile su se neke Austrijske Utvrde te se u mjestu Raša primjećuje Talijanska arhitektura na nekim zgradama.
No postoji još mnogo više povijesnih zgrada koje su odredile Istarsku Civilizaciju u urbanu kulturu. Sva ta mjesta su zaštičena kulturna baština i narodna vrijednost koja treba biti čuvana i zaštičena. Mnogim umjetnicima je Istra bila inspiracija jer služi jedinstvenoj nacionalnoj kuturi.
Tradicija
Istarska tradicija izrasla je prije mnogo godina. Nekada, stanovnici su bili zemljoradnici, stočari, ribari, vinogradari, kamenoklesci i lončari. Danas, tradicionalan način rada i preživljavanja nije mnogo promijenio svoj put. Baza je ostala ista, jedino što je evolucija promijenila neke od ključnih načina ponašanja društva.
Danas, Istarski narod ima svoje folklorno kolo praćeno tradicionalnom glazbom. Obučeni su u tradicionalne nošnje sukladno sa folklornom pjesmom i plesom.
Nadalje, sve ove godine njegovali su Uskršnji običaj i vjerovanje u Kristovo uskrsnuće. Na taj dan, ljudi jedu domaći kruh, jaja, kupus, piletinu i tradicionalne slastice, pincu i fritule. Sve do danas taj je običaj nastavio živjeti i vrijednovati se.
Tijekom cijele godine, pogotovo tijekom ljetnih perioda, uzduž Istre se organiziraju tradicionalni sajmovi spajajući stari tradicionalni duh i današnju kulturu. Na ovim sajmovima se nude suveniri nardonih predmeta kao: tradicionalne hiže, nošnje, životinje, boškrina i ostalo. Ovi sajmovi su spoj kulture, tradicije i modernizma ove prekrasne Istre.
Istarska arhitektura je usko povezana sa tradicijom. Praksa gradnje, ostala je ista svo razdoblje razvijanja. Kamen istarskih kamenoloma korišten je za svaku namjenu. Istarske kuće ili hiže rađene su od kamena i imale su kamin u sredini. To je mjesto bilo srce i duša svake kuće. Hrana se pripremala na tom ognjištu, obitelji su se skupljale oko vatre i prepričavale legende i priče.
U nastavku, domaći ljudi gradili su mala kamena skloništa na poljima i zemlji, koja su služila kao zaštita od lošeg vremena te su zvani Kažuni. Rađeni su od samoga kamena slaganog jedan na drugoga po veličini i te bez cementa ili sličnih smjesa. Ovakav kameni način gradnje je daleko poznatiji i stariji od bilo koje kolonije koja je živjela na ovim područjima.
Sljedeća jedinstvenost Istarske kulture je znani Suhozid koje je samo kamen slagan na istome principu kao Kažun. To je način obrade tradicionalnog Istarskog kamenog slaganja. Suhozid je umjetničko djelo i ujedno skulptura domaćih ljudi.
Zadnje no ne i posljednje umjetničko djelo stanovnika je kamena šterna. Može se naći ispred svake kuće. Napravljena je u kombinaciji bijelog istarskog kamena i željeza. Osim toga, postavljena je ispred svakog posjeda, i ujedno je zaštitni znak na svakome trgu uzduž gradova i mjesta poluotoka.
Tradicija se treba njegovati i čuvati kako bi se prenjela ostalim generacijama. Tradicija je nešto što nazivamo obiteljskim korijenima; neki trag naše postojanosti i naše ljudske povijesti, no na kraju i naše povezanosti sa prirodom.
Jedinstvena prirodna bogatstva
Poluotok Istra posjeduje mnogobrojna prirodna nasljeđa, izrasla i sačuvana samom prirodom. Ima samo jedan Nacionalni Park Brijune. Ujedno ima Park Prirode Planinu Ucka, mjesto gdje je zaštičen biljni i životinjski pokrov. Botaničko-Šumski Vegetacijski Rezervat posjeduje dve najveće šume u Istri a te su; Motovunska Šuma i Kontija Šuma.
Morski Rezervat je područje Limskog Kanala gdje je zaštičeno more i podmorje. Nadalje, Paleontološki Rezervat je mjesto Datule u Barbarigama. Nadalje, Istra njeguje još sašuvanih blaga i ima: 6 Park Šuma; 9 Zaštičenih Krajolika; 5 Botaničkih, 1 Zoološki, 3 Geomorfološka i 1 Geološki Prirodni Spomenik; i 2 Spomenika Parka Arhitekture.
U nastavku, biti će vam predstavljena sva prekrasna prirodna mjesta. Park Šuma su: Zlatni Rt; Šijana; Škaraba; Busoler; Poluotok Kasteja u Medulinu. Zaštičeni Krajolici: Istarska vodena mjesta i okolina; Limski Kanal; Pazinski Ponor; Rovinjski Otočni Arhipelag i obalno područje; Gračišće - Pićan; Labin - Rabac - Prklog; Gornji Kamenjak; Donji Kamenjak i Medulinski Arhipelag.
Geomorfološki Prirodni Spomenici su vrlo posebi i jedinstveni. Ti su Velika Draga pod planinom Učka, Jama Baredine, i Markova Jama. Ova su mjesta prirodna blaga i stalni podsjetnik prirodne ljepote i njegove stalne kretnje u srcu Zemlje.
Sljedeće, Zoološki Prirodni Spomenik je Pincinova Špilja. Osim toga, Geološki Spomenik Prirode je Špilja Monfiorenzo, kamenolom Fantazija.
Nadalje, Botanički Spomenici Prirode usko su povezani sa prirodom koja cijeni prirodu kakva je nekada bila, netaknuta i sačuvana od ljudske ruke. Danas, te su biljke dobro osigurane i čekaju na vas da otkrijete njihove ljepote. Ti su: 4 Borova stabla u Karojbi; Borova stabla u Labincima (posebna vrsta borovog stabla, zvana Pinija); 2 stabla Glicinije; Stablo Čempresa u Kaščergi; Skupina stabala oko Crkve Sv. Ana u Červaru.
Vrlo zanimljiva blaga su Spomenici Parku Arhitekture koji sui bili uređeni ljudskom rukom sa mnogo ljubavi i pažnje. To su dva mjesta; Park u Nedeščini i Aleja Šempresa na Rovinjskom groblju.
Nadalje, izvanredna igra prirode još je jednom dokazala svoj misterij stvaranja i razvijanja. Ornitološki Rezervat gdje se čuva jedinstvena kompozicija mora i močvare, i zove se Palud. Zadivljujuće je mjesto koje otkriva kako priroda može biti prekrasna i zanimljiva.
Zadnja no ne i manje važna su mjesta zaštičena prirodom i osigurana od štetnih utjecaja. Ta su: Špilja Feštinsko Kraljevstvo i Romualdova Pećina. Najstarija mjesta u Istri pogodna za svakoga jedino uz vodiča i stručnjake.
Zemlja Istra
Istra je poluotok sa vrlo razvedenom obalom, brojnim otocima, otočićima, uvalama, zaljevima, špiljama i visokim stijenama. Njezina je obala, uključujuću otoke, duga 539 kilometara.
More je iznimno čisto, plavo i bistro te svake godine dobiva priznanja za najbolju kvalitetu mora u tome dijelu Jadrana.
Gledajući strukturu, poluotok je podijeljen u tri dijela.
Prvo je Sjeverni brdovit kraj koji je oskudan sa biljnim pokrovom. Još se zove Bijela Istra gdje se ljudi uglavnom bave stočarstvom.
Drugo je Jugo-Zapadna nizina koje je bogatiji dio od Sjevernog. Uglavnom se sastoji od glinene zemlje i pijeska. Zove se i Siva Istra gdje se ljudi uglavnom bave poljoprivredom jer je zemlja prilično plodna.
Treći je obalni dio zemlje. To je vapnenačka zaravan vrlo bogata, plodna i zove se Crvena Istra. Zbog svoje dobre pozicije blizu mora, područje je najrazvijenije prekriveno crvenom zemljom. Ljudi ovdje uzgajaju grožđe, smokve, masline, tartufe, i bademe.
To vodi do zaključka da se Istra razvila u svakom dijelu različitim sastojcima i strukturom, no ujedno korisnim za njeno sadašnje i buduće razvijanje.
Mediteransko nebo pruža idealnu atmosferu, vrijeme no i pogodni rast i razvoj mediteranskog bilja i biljaka i životinja. Borova stabla, odnosno šume raširene su preko većeg dijela površine poluotoka. Ima zadivljujuću floru i faunu, no ujedno i prepoznatljivu Zelenu Makiju rasprostranjenu uzduž Istre koja je isto zaštičena i poznata Istarska biljka.
Istra ima 5 najpoznatijih i važnih rijeka i vodopada. Te su Mirna, Raša, Boljunčica, Dragonja i Pazinčica.
Glavni gradovi u Istri barataju administrativnim i pravnim brigama poluotoka, i ti su Pula, Pazin, Poreč, Rovinj i Umag. Ti su gradovi osim legalnih djela, najrazvijeniji uzduž Istarske obale.
U unutrašnjosti, mnogi gradovi, kao Pazin i Buzet su isto tako razvijeni i važni za buduću Istarsku turističku i gospodarsku konstrukciju.
Što se tiče unutrašnjosti, Istra posjeduje Najmanji Grad u cijelome svijetu, mjesto Hum koje je ušlo u Guinness-ovu Knjigu Svjetskih Rekorda.
Hum se razvio u ranom Srednjem Vijeku, točnije u 11.om stoljeću. Tada, na ostacima starih utvrda sagrađen je novi Hum Kaštel i Prve nove kuće. To je bio početak ovog malog mjesta, danas najmanjeg grada na cijelome svijetu. Sve do 17.og stoljeća, Hum je šifriran i zapisan kao utvrda "Castrum". Njegova je uloga bila da bude utvrđena i da zadrži grad unutar zidova. Nadalje, mjesto se nikada nije raširilo izvan zidova utvrde. Danas, je najpoznatije središte Glagoljaškog pisma i spomenika, zajedno sa 23 stanovnika.
Istra je zemlja magičnih priča, oživljenih legendi i netaknute prirode. Istra priča svoju jedinstvenu šarobnu priču te vas poziva da uđete u ovu misterioznu zemlju i poletite, na krilima čarobnoga.
Opće informacije
Regionalni pozivni broj 052
Policija 92; Vatrogasci 93; Hitna pomoć 94; Autobusni kolodvor-Pula 502-997; Aerodrom 550-900; Opće informacije 981.